«Kneže! To što jeste, postali ste slučajem i rođenjem, dok ja svoj položaj dugujem samom sebi. Knezova je bilo i bit će ih na tisuće, Beethoven je samo jedan.»
Ovo su Beethovenove riječi upućene arogantnom knezu Lichnovskom. Ponosan i borben, svoje je mišljenje izražavao, ne obazirući se na to, pred kim govori. Beethoven je posjedovao visoko razvijenu svijest o dostojanstvu čovjeka. Vjerovao je kako glazba može čovjeka oplemeniti i razviti u njemu ljubav spram zajednice u kojoj živi. Njegove vizije o glazbi koja spaja ljude postale su stvarnost. Beethovenova djela slušaju milijuni. Iako autor velikog broja vokalnih skladbi, među kojima i jedne opere Fidelio. Beethoven je ponajprije instrumentalni skladatelj. Da nije napisao ništa drugo do simfonija, klavirskih sonata i gudačkih kvarteta, u povijesti glazbe bi zauzeo mjesto istinskog genija. Glazbene zamisli dolazile su mu svugdje. Tada bi i u sasvim neobičnim okolnostima, kao što je šetnja parkom, vadio notni papir i zapisivao ideje.
Središnje mjesto u njegovim instrumentalnim djelima pripada simfonijama. Za sobom ih je ostavio devet. Pisanju simfonija pristupio je kao zreo umjetnik, tek sa 30 godina. Tu prividnu ograničenost kvantiteta nadoknadio je izuzetnom kvalitetom. Svjedoči tomu i činjenica kako su upravo Beethovenove simfonije izvršile sudbonosan utjecaj na stvaranje simfoničara koji su došli za njim.
Prva simfonija u C-duru op.21, Beethoven je napisao potkraj tzv. Prvog razdoblja svog stvaralaštva. Na sebi ima pečat tradicije temeljene na stvaralaštva Haydna i Mozarta, ali i pečat osamostaljivanja umjetnika koje će još više doći do izražaja u idućim simfonijama. Najpoznatija je, dakako, Deveta. U njoj Beethoven uzima ulomak Schillerove Ode radosti, ostavljajući čovječanstvu poruku dubokog i dalekosežnog
značenja.
Luka Sorkočević najstariji je član ugledne dubrovačke obitelji Sorkočevoć-Sorgo. Živio je i stvarao sredinom 18. stoljeća. Glazbu je učio u rodnom Dubrovniku i Rimu. Uz skladateljski rad obavljao je i razne javne službe. Kao cijenjen diplomat zastupao je Dubrovačku Republiku u pregovorima s Francuzima 1776. godine. Mnogo je putovao i stekao je brojne istaknute znance i prijatelje, među kojima su P. Metastasio, J.Haydn, Chr.W.Gluck.
Njegov skladateljski opus obuhvaća simfonije, dvije uvertire, sonatu za violinu i klavir, vokalne skladbe,…Sva djela napisao je u razdoblju od 1754-1770. Najznačajnije su njegove simfonije. Napisao ih je sedam (osma je ostala u skicama).
ZAGREBAČKA FILHARMONIJA najpoznatiji je hrvatski orkestar koji uspješno djeluje od godine 1871. Pod vodstvom majstora dirigentske palice Friedricha Zauna, Milana Horvata, Lovre pl. Matačića, Mladena Bašića, Pavla Dešpalja, Pavela Kogana, Kazushija Onoa i Alexandera Rahbarija taj je Orkestar posljednjih desetljeća doživio umjetnički procvat i punu međunarodnu afirmaciju na mnogobrojnim gostovanjima širom svijeta.
U prosincu 2002. Zagrebačka filharmonija održala je veoma uspješan koncert, osobito dobro prihvaćen od strane bečke kritike, u Zlatnoj dvorani Musikvereina. Tom prigodom Orkestrom je dirigirao maestro Vjekoslav Šutej (od ove sezone šef dirigent) a kao solist nastupio je Radovan Vlatković ugledni hrvatski hornista. U svibnju 2003. Orkestar je sa zapaženim uspjehom gostovao u Petrogradu na XI. Međunarodnom festivalu Zvijezde bijelih noći. Zagrebačka filharmonija sredinom siječnja ove godine, ostavrila je još jedno uspješno gostovanje u Beču, ovoga puta održala je koncert u velikoj dvorani Konzerthausa. Koncertom je dirigirao maestro Patrick Fournillier, a uz orkestra Zagrebačke filharmonije osobito zapažen nastupa imao je pijanist Gottlieb Wallish izvodeći Koncert za glasovir Božidara Kunca.