Još kao studentica 1988. debitirala u ulozi Despine u operi “ Cosi fan tutte “, a kasnije uspješno kreira više od 30 naslova.
KRALJICA NOĆI Mozart: Čarobna frula
GILDA Verdi: Rigoletto
MARIE Donizetti: Kći pukovnije
MADAME HERZ Mozart: Der Schauspieldirektor
ROZINA Rossini: Seviljski brijač
OLYMPIA Offenbach: Hoffmannove priče
BLONDA Mozart: Otmica iz saraja
SUSANNA Mozart: Figarov pir
MUSETTA Puccini: La Boheme
SOPHIA SCHOLL Zimmermann: Weisse Rose
JAKO VISOKI SOPRAN Rihm: Die Eroberung von Mexico
AMOR Gluck: Orfej i Euridika
SOPRAN Orff: Carmina burana
LUCIA Britten: Silovanje Lukrecije
DENUNZIA Vivaldi: Skenderbeg
PAPAGENA Mozart: Čarobna frula
VALENNCIENE Lechar: Vesela udovica
PETRICA Gotovac: Đerdan
LADY ŠRAM Dedić: Lady Šram
ADELA Strauss: Šišmiš
VELIKA SVEĆENICA Verdi: Aida
ANNA Verdi: Nabucco
EMMA Belamarić: Priče iz bečke šume
MARZELLINA Beethoven: Fidelio
Mdsl SILBERKLANG Mozart: Der Schauspieldirektor
MLADENKA BARICA Stahuljak: Seoski svatovi
SOPHIE Massenet: Werther
Lidija je posebno omiljena na koncertnoj pozornici. uz najveće domaće koncertne priredbe “ Varaždinske barokne večeri “ i “ Dubrovačke ljetne igre “ svojim je recitalima osvojila publiku Pariza ( Theatre des Champs Elisess), Beča ( Musikverein, Konzerthaus....), Toronta ( Rayerson theatre, Massey hall ), Berlina , Munchena, Bruxellesa, Dublina, Ludwigsburga, Mainza, Graza, Salzburga, Innsbrucka, Torina, Venezije, Zuricha, Ženeve, Ljubljane, Madrida, Lisabona ( Teatro Tivoli ), Buenos Airesa ( Teatro Colon, Teatro Cervantes ), Montevidea, Santiaga de Chile, Dusseldorfa, Johannesburga, Pretorie, Stellenbosha, Moskve ( Dvorana Čajkovski )....
Zahvaljujući izuzetnom opsegu glasa ( prema gore neograničeno ; svi tonovi klavira ) i odličnoj muzičkoj naobrazbi jedna je od malobrojnih pjevaćica koje se bave
avangardnom glazbom i glazbom 20. st. uopće.
Pjevala je svjetske praizvedbe u Beču ( Velika dvorana Musikvereina, Konzerthaus ) uz filharmoniju i ansaml “ Die Reihe “ s glasovitim maestrom
Friedrichom Cerhom.
Mnogi suvremeni skladatelji pisali su za Lidiju Horvat - Dunjko svoja djela: Luigi Donora ( Italija ), Alexander Blechinger ( Austrija ), Brina Jež ( Slovenija ), Brino Bjelinski, Mladen Tarbuk, Marko Ruždjak, Stanko Horvat, Tomislav Uhlik, Zlatko Tanodi, Davor Bobić, ...........
Uz avangardnu glazbu posvetila se i stilskoj renesansnoj i baroknoj glazbi, pa od 1994. djeluje u sastavu renomiranog ansambla “ Vox antiqua “ te nastupa kao gost ansambla “ Zagrebačkih solista “ , “ Musica da camera “ te kao duo s lutnjistom Edinom Karamazovom.
Surađivala je s renomiranim orkestrima i dirigentima ; Milan Horvat, Pavle Dešpalj, Igor Gjadrov, Nikša Bareza, Uroš Lajovic, Kazushi Ono, Arnold Katz, Vladimir Kranjčević, Giuseppe Raffa, Friedrich Cerha, Paul Polivnick, Aleksis Hausen, Arend Werkamp, Mladen Bašić, Loris Voltolini, Erl Erdinc, Conrad Artmuller....
U inozemstvu pjeva s največim imenima današnjice, kao što su Ghena Dimitrova, Renato Bruson, Bruna Baglioni, Paata Burdhulatze, Nicola Martinucci, Ruža Baldani, Dunja Vejzović......
Snimala je za mnoge televizijske i radio postaje u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj, Irskoj, Argentini, Južnoafričkoj Republici.
1992. - u Zagrebu izdaje vlastiti CD “ Hrvatska vokalna lirika “ uz klavir Vladimir Mlinarić i Darko Domitrović
1994. - u Beču CD oratorij A. Blechingera “ Ins Antlitz der Unterdruckung “
1996. - u Madridu CD “ Aida the opera spectacular “ G. Raffa production;
- u Zagrebu CD “ Musica sacra 2 “ s ansamblom “ Vox antiqua “
1997. - u Zagrebu CD “ Pisni “ A. G. Jurjevića
1998. - u Zagrebu CD “ Lied – Debussy, I. Lang, R. Strauss “ uz klavir Darko Domitrović
2001. - u Varaždinu CD “ Ad gloriam Varasdini “ Bach, Handel, Scarlatti, Bobić uz ansambl “Ad gloriam “
2003. - u Zagrebu CD “ Uspavanke i nocturna “ uz klavir Mario Čopor
- u Zagrebu CD “ Sanjači “ Mladena Tarbuka uz ansambl Cantus.
2004. - u Zagrebu CD “ Lamenti “ Dowland, Kapsberger, Monteverdi uz lutnju i teorbu Edin Karamazov
Uz izuzetno bogatu umjetničku aktivnost, bavi se znanstvenim i pedagoškim radom
na Muzičkoj akademiji u Zagrebu; u zvanju izvanredog profesora od 2008. g. odlikovana je najvišim državnim priznanjem za zasluge u kulturi Ordenom reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
PAVAO MAŠIĆ, orgulje

Pavao Mašić (Šibenik, 1980) diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu više studija: čembalo u razredu Višnje Mažuran (2005), orgulje u razredu Marija Penzara (2005), te studij glazbenoteoretskih disciplina (2007). Orgulje je magistrirao 2007.g. u okviru poslijediplomskog studija (diplôme de soliste) na Haute École de Musique u Lausanni u razredu Kei Koito, gdje se s posebnim naglaskom bavio interpretacijom glazbe renesanse i baroka na povijesnim instrumentima. Godine 2008. s izvrsnim uspjehom zaključuje i dvogodišnji poslijediplomski studij čembala i srodnih instrumenata s tipkama pri Musikhochschule (Institut für Historische Aufführungspraxis) – Freiburg im Br. u razredu dr. Roberta Hilla.
Pierre Hantai, Skip Sempé, Bob van Asperen, Ton Koopman, Laurence Cummings, Anđelko Klobučar, Daniel Roth, Luigi Ferdinando Tagliavini, Christoph Bossert, Katherine Bine Bryndorf tek su neki od renomiranih umjetnika pod čijim se vodstvom usavršavao u okviru mnogobrojnih međunarodnih majstorskih tečajeva posvećenih glazbi za čembalo i orgulje.
Nositelj je prvih nagrada s međunarodnih natjecanja Grand Prix Bach de Lausanne(Švicarska, 2006.) i Andrea Antico da Montona(Hrvatska, 2006.), Rektorove nagrade za akademsku godinu 2004/2005, te Nagrade Ivo Vuljevićza najuspješnijeg mladog glazbenika u 2006.g. prema izboru Hrvatske glazbene mladeži. Godine 2009. bio je laureat na 1. međunarodnom natjecanju mladih orguljaša u Zaragozi. Od 1999.g. glavni je orguljaš Crkve sv. Marka u Zagrebu gdje surađuje s Oratorijskim zborom Cantores Sancti Marci, a od 2008.g. djeluje i kao asistent red. prof. Višnje Mažuran na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Iza sebe ima već zamjetan broj solističkih i komornih nastupa na glazbenim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu (Italija, Španjolska, Njemačka, Švicarska, Rusija, Češka). Kao solist nastupao je uz Hrvatski barokni ansambl, Barokni ansambl La Risonanza, Simfonijski puhački orkestar Hrvatske vojske i Zagrebačku filharmoniju (uz koju je 2006. praizveo Carillon,koncert za orgulje i orkestar Ante Knešaureka, skladatelja mlađe generacije), a redovito surađuje i s raznim solistima i ansamblima poput Zagrebačkih solista, Hrvatskog baroknog ansambla, Simfonijskog orkestra Hrvatske radio-televizije, Komornog orkestra Münchenske filharmonije, Komornog orkestra stipendista Berlinske filharmonije, Slovenske filharmonije.