GOSPIĆ

             Kao naselje pod današnjim imenom Gospić se spominje 1604., a Nenad Moačanin našao je u turskim izvorima iz 1574. god. podatak o Gospojinu selu koje je nastalo na zemljištu koje je pripadalo porušenoj Gospinoj crkvi.
Župna crkva Navještenja BDM u Gospiću, danas gospićka Katedrala, izgrađena između 1781. do 1783. godine u baroknom klasicizmu, primjer je tipizirane krajiške crkve 18. st. izgrađene u urbanoj matrici grada Gospića.
            Početkom Domovinskog rata u prvim napadima na Grad Gospić u rujnu 1991. godine mete napada su i kulturni i sakralni objekti te je na Gospu Žalosnu, 15. rujna Katedrala zapaljena. Tom je prilikom izgorio i krov i kapa zvonika sa unutrašnjošću, a zvona su rastopljena, dok je unutrašnjost Katedrale bila oštećena paljevinom. Crkva se nije mogla obnavljati nekoliko godina zbog blizine bojišnice te je nepokrivena građevina potpuno stradala od velike količine oborina i hladnih zima. Obnovom je djelomično uređena, a daljnje uređenje je u tijeku.
25. svibnja, jubilejske, 2000. godine papa Ivan Pavao II. crkvu proglašava katedralom, a kako je Gospić od 2000. godine sjedište Gospićko-senjske biskupije, proglašava je i prvom crkvom novoosnovane biskupije.

ORGULJE:
Godine 1973. Božidar Grga, organolog, obilazeći sam s ekipom dio Like radi evidencije orgulja i ostalih glazbala, dana 21. kolovoza 1973. posjetilo je i našu župnu crkvu Marijina Navještenja te zapisao slijedeće:
"Na pjevalištu su orgulje Antuna Šimenca iz Zagreba građene između 1870. i1874. Imale su 1 manual i pedal i 13 registara, a bile su mehaničkog ustroja.
Na orguljama  smo zatekli donji dio kućišta, sviraonik, zračnice i mjehove."

Danas su orgulje u gospićkoj katedrali elektronske međutim, obnovom gospićke Katedrale planira se izgradnja potpuno novih kvalitetnih orgulja.

PERUŠIĆ

              Današnja župna crkva u Perušiću jest preuređena srednjovjekovna gotička crkva. Nakon 1527. bila je preuređena u tursku džamiju o čemu nam svjedoče do danas sačuvani elementi kao npr. vrata i nadvraće, da bi nakon oslobođenja od Turaka dobila ponovno svoju prvotnu namjenu. Posvećena je sv. Križu na spomen pobjede Križa nad Polumjesecom. 1696. nabavljena je iz Rima i slika sv. Križa koja se danas čuva u župnom stanu u Perušiću.
28 predmeta koji se nalaze u crkvi su spomeničke vrijednosti.
Na tornju crkve se nalazi križ stare Zagrebačke katedrale.
Crkva je renovirana i uređena 1988. godine.
  
ORGULJE :
Orgulje u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa u Perušiću sagradila je 1888. godine čuvena tvrtka Gebrūder Reiger. Orgulje su, kroz svoje 118 godina dugo služenje u euharistiji, doživjele brojne devastacije, a potom više ili manje uspjele popravke i pregradnje. Pregledom orgulja 2005. godine, najznačajnije intervencije uočene su na foničkom fundusu. Njihovom obnovom osim za misna slavlja orgulje će biti sposobne za korištenje pri raznim kncertnim priredbama.

SENJ

               Senjska se romanička katedrala izdvaja iz cjelokupne istočnojadranske građevne tradicije time što je jedina bila građena opekom. Fasada, od koje je sačuvan samo dio, raščlanjena je stepeničasto usječenim lezenama povezanim u slijepe lukove, što je karakterističan ukras vremena. Nalazimo ih i na pročelju rapske katedrale građene kvadrima bijelog i crvenog mramora, slaganim naizmjenično u pojaseve s rafiniranim efektom polikromije. Izvana poligonalna, apsida rapske katedrale (posvećene 1177. godine) još podsjeća na stariju bizantsku fazu, dok arkade s jednostavnim ranoromaničkim reduciranim lisnatim kapitelima (slične onima u crkvi sv. Petra u Supetarskoj Dragi i u crkvi sv. Andrije u gradu Rabu) dijele unutrašnjost na tri broda. Odvojeni romanički zvonik rapske katedrale podignut u osi portala (na odstojanju nekadašnjeg atrija?) na prijelazu iz 12. u 13.. stoljeće, najrazvijeniji je i najbogatiji na istočnoj obali Jadrana. Shema postupnog, tektonski logičnog rastvaranja odozdo prema gore javlja se u udvojenoj varijanti: nakon monolitnog prizemlja svaka je strana zvonika podijeljena vertikalno na dva dijela, pa se u svakom od njih nižu monofore, bifore i trifore do jedinstvene završne kvadrifore petog kata. Horizontalnim vijencima katova naglašen je romanički princip adicije.

ORGULJE:
Prije 2. sv rata crkvu su krasile stare orgulje venecijanskog tipa koje su tijekom rata izgorjele. 1959. godine je slovenski graditelj orgulja Benda izgradio nove spajajući različite dijelove orgulja koje je dobavio iz njemačke. Novosagrađene orgulje su pneumatske, jednomanualne i imaju 14 registara, od kojih su neki podijeljeni u diskantu, pa (se kod slušatelja može steći dojam) mogu zvučati kao da su dvomanualne. Orgulje već duže vrijeme nisu restaurirane.

JOSIPDOL

Crkva je prostrana jednobrodna građevina izgrađena 1785. u klasicističkom stilu s češkim svodovima i pravokutnim odvojenim svetištem. Sakristija je smještena lijevo od svetišta. Na pročelju okrenutom prema istoku je niski četvrtasti piramidalni zvonik. Glavni oltar sv. Josipa je iz 1897., bočno desno je oltar Majke Božje i lijevo sv. Valentina.
Crkva je podijeljena na dva dijela, od kojih je jedna trećina lukom odvojeno svetište s neobaroknim oltarom i kipovima sv. Josipa i malog Isusa, sv. Pavla i Petra. Bočni prozori su 1973. dobili vitražne slike sv. Katarine i sv. Antuna. U unutrašnjosti je pjevalište s orguljama iz 1906. godine.

ORGULJE:
Izgradio ih je1906. godine Ferdo Heferer op. 192.
Registarska traktura je pneumatska. Svirna traktura je mehanička. Sviraonik je ispred orgulja ugrađen u ogradu kora, a pedal je samostalan.

SVETI JURAJ

Sveti Juraj je tipično primorsko mjesto udaljeno od Senja 9 km. Smješten pod brdom Gradina u zaljevu s otočićem Lisac na osnovama stare Lopsice čiji se ostaci naziru u dubinama mora, izvan luke. Iz XII st. su ostaci crkve sv. Jurja , zaštitnika grada Senja, pokraj starog groblja u luci, a iz XIV st. crkve sv. Filipa i Jakova. Župna crkva sv. Jurja izgrađena je 1856.
Kako je već rečeno, 1628. spominje se samo crkva sv. Jurja. Biskup Benzoni kaže 1733. da je župna crkva sv. Filipa i Jakova. Njegov nasljednik Čolić napisat će 1754. da je to nova crkva i da je ne treba popravljati. Začuđuje podatak iz 1769. da je župna crkva od pamtivijeka i da je u veoma lošem stanju. Osim toga tu se kaže da je na nepogodnom mjestu pa bi središte župe trebalo premjestiti u opatijsku crkvu sv. Jurja. Ipak će crkva sv. Filipa i Jakova i dalje služiti kao župna sve do 1845. kada je zbog dotrajalosti napuštena a bogoslužje se počelo obavljati u crkvi sv. Jurja. Ali ova se 1852. raspukla pa je srušena do temelja, a na njezinim temeljima sagrađena je između 1853. i 1856. današnja župna crkva. Iz tog vremena imamo važne zapise tadanjeg župnika u maticama:1845. Crkva sv. Filipa i Jakova,"koja isto godišće od 29. junja, budući stara i nevaljana, bijaše posve zatvorena, niti se je u njoj služba Božja činila". (SZ I, 56)
''1852. Početak nove cerkve sv. Jurja u ovom mestu, a to iz temelja bijaše godine 1852. 2. septembra, građenje jest slijedilo 1854-1855. i 1856 pod cesarom Franjom Josipom početo i posliedneg leta miseca decembra 24. pridvečerje Božića dokončano, na koji dan jest služba božja u njoj započeta bila" (Sa korica matice, SZ I 56)
Godine 1906. napravljen je kor i nabavljene orgulje, koje su još uvijek u izuzetno dobrom stanju. Crkvu je oslikao 1912. Ante Talatin iz Rijeke. Iste godine nabavljeni su iz Tirola kipovi Srca Isusova i Gospe Lurdske koji su zamijenili na pokrajnim oltarima kipove sv. Filipa i Jakova (iz stare župne crkve) i sv. Katarine i sv. Florijana.

GORNJI KOSINJ

Počeci su zajednički s Gornjim Kosinjem.1752. ima 424 vjernika.
Crkveni objekti sačuvani. Župnik Bogdan Zović cijelo vrijeme u župi.
Crkva je sagrađena nakon progona Turaka, 1692. godine, pod vodstvom svećenika Marka Mesića, a posvećena je sv. Antunu Padovanskom. Crkva je jednobrodna, posebno se istiću oltari Majke Božje i sv. Martina Biskupa.  Posebnost crkve je kip Srca Isusova koji se nalazi iza oltarne slike.
2002./2003. je zahvaljujući donaciji Minisatarstva restauriran zvonik.
Orgulje koje se nalaze u crkvi izgradio je Češki graditelj orgulja Jan Tuček (Op.187), međutim godina i datum izgradnje su nepoznati.

ZAGORJE

Župna crkva Sv. Jurja u Zagorju, treća je građevina na istom mjestu. Pretpostavlja se da je prva crkva na tom mjestu izgrađena još u 17. stoljeću. Druga crkva bila je posvećena 1714. godine, a izgrađena je na približno istom mjestu na kojem se nalazi današnja crkva. Srušena je zbog dotrajalosti 1837, te je 1839 izgrađena treća po redu građevina koja je posvećena u kolovozu iste godine. Crkva je građena na prijelazu između kasnog klasicizma i ranog historicizma.
Sv. Juraj velika je jednobrodna barokna građevina s polukružnim svodovima koji su ukrašeni ornamentikom. Na svodu svetišta je freska s četiri evanđelista, Jaganjcem i Bogorodicom. Drveni oltar je dao napraviti župnik Jagatić 1884. godine sa slikom Sv. Jurja mučenika i kipovima Sv. Petra i Pavla.